Urban Logic Center o geopolitičkim pitanjima

Urban Logic Center o  geopolitičkim pitanjima

Urban Logic Center about the Geopolitics issues

Urban Logic Center about the Geopolitics issues

 

 

AKTIVNOSTI  SAD I KINE U BORBI ZA TEHNOLOŠKU PREDNOST

 

Ivan Borojev

Apstrakt

Konferencija o jačanju obaveštajnog rada održana od 3-18 septembra 1996. godine u Ksishan-u komandnom centru Ministarstva za državnu bezbjednost i Odjeljenja Generalštaba. Chi Haotian je objavio izvještaj pod nazivom "Jačanje obavještajnog rada u novom međunarodnom okruženju radi služenja uzroka socijalističke izgradnje". U izvještaju je naglašena potreba da se ojačaju sljedeća četiri aspekta obavještajnog rada:

Moraju se uložiti napori da se ojača razumijevanje posebne prirode i uloge obavještajnog rada, kao i potrebu bliske veze između jačanja obavještajnog rada s jedne strane i četiri modernizacije domovine, ponovnog ujedinjenja domovine i protivljenje hegemoniji i politici moći s druge strane.

Sjedinjene Države i Zapad su sve vrijeme bili uključeni u infiltraciju, intervenciju, sabotažu i prikupljanje obaveštajnih podataka protiv Kine na političkom, ekonomskom, vojnom i ideološkom frontu. Odgovor mora ojačati borbu protiv njihove infiltracije, intervencije, sabotaže i prikupljanja obavještajnih podataka.

Konsolidacija obaveštajnih službi i obuka nove generacije obaveštajnih službenika koji su politički pouzdani, pošteni i fer na svoj način, sposobni da savladaju profesionalne veštine, umjetnost borbe i napredne tehnologije.

Jačanje rada organizacije obavještajnih službi u dvije međunarodne industrijske, komercijalne i financijske luke-Hong Kong i Makao. Iako se čini da su četiri aspekta koja je Chi Haotian istakao kao odbrambene mjere, su u stvari i defanzivne i ofanzivne.

Ključne riječi: modernizacija domovine, ujedinjenje domovine, odbrambene mjere, napredne IT.

 

 

US AND CHINA ACTIVITIES IN THE FIGHT FOR TECHNOLOGICAL ADVANTAGE

 

Ivan Borojev

 

Abstract

 

Intelligence Strengthening Conference held from 3-18 September 1996 at the Ksishan Command Center of the Ministry of Homeland Security and the General Staff Division. Chi Haotian published a report entitled "Strengthening Intelligence in a New International Environment to Serve the Causes of Socialist Construction." The report emphasized the need to strengthen the following four aspects of intelligence work:

Efforts must be made to strengthen the understanding of the specific nature and role of intelligence, as well as understanding the close link between strengthening intelligence on the one hand and the four modernization of the homeland, reunification of the homeland and opposition to hegemony and power politics on the other.

The United States and the West have been involved in infiltration, intervention, sabotage and intelligence gathering against China on the political, economic, military and ideological front. The answer must strengthen the fight against their infiltration, intervention, sabotage and intelligence gathering.

Consolidation of intelligence services and training of the next generation of intelligence officers who are politically reliable, honest and fair in their own way, able to master professional skills, the art of combat and advanced technology.

Strengthening the work of the intelligence organization in two international industrial, commercial and financial ports - Hong Kong and Macau.

While there appear to be four aspects highlighted by Chi Haotian as defensive measures, they are in fact both defensive and offensive.

 

Keywords: homeland modernization, homeland unification, defense measures, advanced IT

 

Uvod

Kineska špijunska agencija je bila prilično nisko profilisana u zapadnim političkim krugovima, pokazalo sa da je to možda bilo malo brzopleto. Ministarstvo državne bezbjednosti ili MSS je posljednjih nekoliko godina naglo isplivala na javnu svjetsku scenu. Američko ministarstvo pravosuđa je za to vrijeme podiglo optužnice protiv dvojice kineskih hakera za krađu komercijalnih tajni i tehnologija iz desetak zemalja, obojica su rekli da su djelovali u ime špijunske agencije.

Sve se dešava nakon tajne operacije u oktobru 2018. god. kada je visoki funkcioner ministarstva MSS Xu Yanjun, izručen u SAD nakon što je bio namamljen i uhapšen u Belgiji, Xu je optužen da pokušava ukrasti poslovne tajne od više vazduhoplovnih kompanija u SAD-u.

Agencija je takođe objavila naslove štampe iz Kine, nakon kojih su Kinezi uhapsili dvojicu Kanađana zbog sumnje da su "ugrozili nacionalnu bezbjednost" navodno ranije prije nekoliko mjeseci. Ovaj potez se smatra odmazdom za kanadsko hapšenje šefa financija Huaweija Sabrine Meng Wanzhou na zahtjev SAD-a. Huawei prekida šarmantne odnose sa Kanadom i SAD-om kao pritisak nastao nakon hapšenja financijskog direktora.

Obavještajne agencije su po prirodi tajne, ali čini se da kineski MSS djeluje pod većom tajnosti od većine, za razliku od CIA-e ili MI6, nema službenu web-stranicu, niti bilo kakve kontakte na javnoj listi ili pi-arove ili žene. Ne zna se mnogo o kineskoj špijunskoj operaciji, ali to je sve što javnost i mnoge vlade znaju.

Ko je šef špijunske agencije Kine?

MSS od novembra 2016. god. predvodi Chen Wenqing, koji je proveo dve decenije u snagama bezbjednosti u svojoj rodnoj pokrajini Sichuan. Prije nego što se pridružio obavještajnoj agenciji 2015. godine, Chen je bio zamjenik bivšeg cara za borbu protiv korupcije Wang Qishana u nadzornom tijelu komunističke partije više od dvije godine.

Iako se imena zamjenika ministara špijunske agencije obično ne otkrivaju, jedan od njih-sada osramoćeni Ma Jian-identifikovan je za njegove veze s Guo Wenguiem, istaknutim bjeguncem koji živi u SAD-u. Ma Jian je identifikovan kao zamjenik ministra. Identitet još jednog zamjenika šefa špijuna, Qiu Jina, otkriven je kada je otpratio šefa policije Chongqinga Wang Lijuna u Peking. Wang se početkom 2012. god. našao u američkom konzulatu u obližnjem Chengduu kada se njegov odnos s tadašnjim šefom stranke Chongqinga Bo Xilaiom postao, može se reći kiseo.

Kolika je njihova moć?

Prema Nacionalnom zakonu o obavještajnoj djelatnosti koji je donesen 2017. godine, MSS- zajedno s drugim obavještajnim službama-ima široka ovlaštenja za obavljanje različitih vrsta obavještajnih aktivnosti u Kini i inostranstvu, za praćenje i istraživanje stranih i domaćih pojedinaca i institucija i može im narediti za angažovanje ili podupiranje obavještajne aktivnosti.

Takođe je ovlašten administrativno pritvarati one koji ometaju ili objavljuju informacije o obavještajnom radu u trajanju do 15 dana. Qiu Jin je, kako je već navedeno, otkriven kao zamjenik špijunskog šefa ministarstva državne sigurnosti kada je pratio tadašnjeg šefa policije u Chongqingu Wang Lijuna u Peking 2012. godine.

Prema kineskom Zakonu o krivičnom postupku, MSS ima isto ovlaštenje da uhapsi ili pritvara ljude kao i redovna policija za zločine koji uključuju nacionalnu bezbjednost.

Ugrožavanje nacionalne bezbjednosti?

Dvojica Kanađana-bivši diplomat Michael Kovrig i preduzetnik Michael Spavor, bili su zarobljeni od strane MSS-a zbog navodnog "ugrožavanja nacionalne bezbjednosti".

U Kini je optužnica vrlo široko definisana i često se koristi za ciljanje političkih disidenata i zagovornika ljudskih prava. Huawei-jev Meng Wanzhou duguje 2,2 miliona dolara garancije sudu za te Kanađane.

Nedavno je Sheng Hong, ( Sheng Hong je rođen u Pekingu u prosincu 1954. godine. Izvršni je direktor Ekonomskog istraživačkog instituta Unirule u Pekingu i profesor Centra za ekonomska istraživanja Univerziteta Shandong. Reprezentativni rad "Podjela i transakcija"), je trebao da prisustvuje seminaru na Univerzitetu Harvard, ali na osnovu rastućih tenzija Kina-SAD je zaključeno da bi "ugrozio nacionalnu bezbjednost" SAD.

  1. godine švedski funkcioner nevladine organizacije Peter Dahlin pritvoren je više od tri nedelje od strane MSS-a u Kini, po istoj optužnici. Deportovan je nakon što je bio prisiljen da priznanje objavi na "državnoj televiziji". Možemo zaključiti da su kinezi strpljivo čekali priliku da uzvrate Kanadi povodom hapšenja finansijske direktorice Huawey, koja je ujedno i ćerka vlasnika kineske strateške kompanije.

Obavještajni rat između Kine i Sjedinjenih Država

"Što se više povećava geoekonomski kontrast između Sjedinjenih Država i Kine, Kina će u Sjedinjenim Državama preduzeti intruzivnije akcije, kao i " oštre " kontraobavještajne operacije.

Ekonomska i obavještajna napetost između Sjedinjenih Država i Kine trenutno je na vrhuncu ravnom onom nakon završetka Hladnog rata. Međutim, u to vrijeme tokom te faze Kina je preduzela mjere i protiv Sovjetskog Saveza, otvarajući se Sjedinjenim Državama "ping-pong diplomatijom" početkom 1970-ih, kao i svoju prešutnu podršku Kissinger-ovom rješavanju svih napetosti između SAD i zemalja jugoistočne Azije.

U to vrijeme Kina je htjela pomoći Sjedinjenim Državama da se pozicioniraju-u Aziji, jer je njen istorijski "sjeverni neprijatelj", tada bila Rusija. U svojoj "Teoriji triju svjetova", Mao Zedong (Mao ce tung) je Rusiju smjestio zajedno sa Sjedinjenim Državama u "Prvi svijet", kao obe imperijalističke sile, dok je Kinu smatrao trenutnim i budućim vođom cijelog Trećeg svijeta koji se bori protiv "metropola" Prvog svijeta. Navedeni projekt se prema pojedinim analitičarima se ni danas nije promijenio, samo se promijenila verbalna komunikacija i metodologija.

Prema ocjeni Vačingtona, kada je bilateralna napetost između Sjedinjenih Država i Narodne Republike Kine na najvišoj razini, razlog za ovaj novi kinesko-američki scenarij je jednostavan. Kina želi postići globalnu geopolitičku hegemoniju, dok Sjedinjene Države na čelu s predsjednikom Donald-om Trump-om žele obnoviti svoju novu privrednu i financijsku hegemoniju, a time i pribjegavati protekcionističkim praksama. Praksa koju su čak i stari liberalni priručnici ekonomske nauke smatrali zakonitim kada je potrebno "zaštititi" industriju, SAD.

Tiha i strpljiva ekspanzija Kine

Kina sada ima politički i ekonomski uticaj u većem dijelu Afrike, kontinentu u kojem je američka vlast gotovo isključivo povezana sa američkim zapovjedništvom za Afriku, koje ima sjedište u kasarni Kelley u Stuttgartu. Europa se, naravno, ne pita ni za što. Pogotovo što, Kina posluje u Iranu i Rusiji, sa obzirom na to da je Rusija uključila u svoj projekt Belt and Road prema Europi i Mediteranu, uprkos projektu euroazijskog saveza ruskog porijekla i, stoga djeluje kao hegemonistička snaga u Srednjoj Europi i Aziji.

Prema procjenama main-stream media ona to čini tako što djeluje na strategiju koja je prvo ekonomska, ali takođe prije svega i politička: periferije svijeta protiv metropola, tj. Maoove stare "političke linije". Vašington se umjesto toga prebacuje sa geoekonomije na stvarnu globalnu strategiju, a Kina neće imati nikakvih poteškoća u prelasku sa opšteg prijateljskog stava prema Sjedinjenim Državama na daleko nepovoljniji režim. Ali kada su njezini primarni interesi napadnuti djelovanjem SAD-a, Vašington je mišljenja da Kina nikada neće učiniti prvi korak.

Trideset šest stratagema (stratədʒəm)-plan ili schema, posebno onaj koji se koristi za nadmudrivanje protivnika u postizanju cilja, kineske tajne ratne umjetnosti su jasne u tom pogledu: "Pazi na požare koji izviru iz rijeke" i "Sakrij nož iza osmijeha". Ako bolje analizirajmo što se dogodilo u aktuelnom "špijunskom ratu" između Sjedinjenih Država i Kine, zaključak je da se za zadnjih deset godina američka špijunska mreža u Kini  ozbiljno urušila, ako ne i zbrisana. To se dogodilo američkim obavještajnim službama i u drugim državama. Pojavljuju se analize pojedinih analitičara, da se SAD, oslanja na analize najbližih saveznika kao MI6, koje se odnose prije svega na područje Bliskog istoka, Balkana, čak i Rusije.

Navodno, ranjivost američke mreže proizlazi iz činjenice da je Kina dugo "prodirala" u mrežu koju su koristili operativci i doušnici prisutni u Kini. Kina tvrdi da je to dovelo do "eliminacije" 30 lokalnih građana koji su radili za Sjedinjene Države i zatvaranja nepoznatog broja drugih.

Kineska protivobavještajna operacija započela je 2010. godine, kada je otkriven šifrirani vatrozid (firewall) američkih operativaca u Kini. Očito, gotovo je beskorisno dodavati da je "sofisticirani" IT vatrozid koji koristi CIA sada u rukama Kine i analitičari njegovih obavještajnih službi će ga koristiti i implementirati još lakše. Program koji je otkrila Kina morao je biti korišten na takav način da se povezuju sa glavnim IT mrežama CIA-e, a ne da ih prate. Međutim, i bez upada u direktnu mrežu CIA-e, šifrovani sistem bi se takođe mogao povezati s njegovom primarnom mrežnom mrežom, i Kina bi ih mogla slušati ili čitati tiho i lako.

Izvjesno da sve obavještajne službe svih zemalja mogu koristiti internet, ali je jednako za sve sigurno da je bezbjednost komunikacija barem glavni cilj, zajedno s kvalitetom i dubinom obavještajnih podataka i analiza koje se izvještavaju "centralnim" jedinicama." Što je web sve složeniji, to je lakše izvršiti upad. Ovaj zakon nikada nije odbijen činjenicama. Što je to složenije, lakše je manipulisati ili prodrjeti u web.

Stručnjaci nam kažu da je stopa složenosti weba povećana za sedam opasnosti u koje se može izvršiti upad. Na svakom dodatnom stepenu strukturne složenosti postoji sedmo-struki multiplikator za moguće "gap-ove". Zato bi u mnogim slučajevima bilo dobro primijeniti stare mašinske sisteme koji su stvorili istoriju moderne inteligencije. Kina to i dalje radi. Moguće je međutim, da pravi problem leži u činjenici da Sjedinjene Američke Države i dalje vjeruju da je Kina zemlja koja sa određenim poteškoćama nastoji slijediti razvojni tok anglosaksonske zajednice. To svakako nije slučaj: Kina već dugo nije "druga klasa" nacije ili, kako kažu neki američki analitičari: zemlja Trećeg svijeta koja je prerasla u previše.

Sjedinjene Države će uskoro da shvate da je Kina sigurno druga vojna i ekonomska sila na svijetu i da sigurno može sarađivati ​​sa Sjedinjenim Državama, ali diktira barem neke bitne uslove. Nijedan kineski donositelj odluka ne razmišlja o "tajnom ratu" protiv Sjedinjenih Država, kako misle amerikanci. Stranke SAD i država trenutno razmišljaju o drugim "neprijateljima" i drugim regijama. Međutim, nikada ne smije zaboraviti ogromna moć ograničenja, uvjeravanja i pregovaranja od strane Kine.

Mit o slobodnom tržištu uticao je na cijeli sustav onoga što, u obavještajnoj zajednici svake moderne zemlje, treba biti osovina svih većih operacija, odnosno uticaja. Više od stotinu "Konfucijeovih instituta" osnovano je na američkim univerztetima, a veliki kineski kapital prisutan je u mnogim najvažnijim američkim kompanijama za zabavu, kao što su Legendary Group, AMC Theatres, STX Entertainment, Studio 8 i Global Road Entertainment, kao i u mnogim drugim manjim kompanijama. Da ne spominjemo kineske investicije u drugim sektorima i američkim vrijedonosnim papirima iz trezora SAD.

Kina je ulaganjem kapitala u napredne tehnološke kompanije, postala praktično kompanjon, te je uspjevala u većini slučajeva da zaobiđe zabranu izvoznih dozvola SAD za Kinu, uz prepravke izvoznih listova u dijelu da se proizvod neće koristiti u vojne svrhe, već u komercijalne. Smanjujući brojke na izvoznicama potrebne radne energije za visoko tehnološki proizvod koje bi prelazile dozvoljenu veličinu, su zaobilzili stroga pravila. U suprotnom slučaju bi se vidjelo da se može koristiti u vojne svrhe. SAD su se trudile da sačuva osjetljivu tehnologiju koja bi ojačala vojnu moć glavnih suparnika.  

Američki glavni menadžeri i producenti očito prodaju mnogo u Kini, ali je Kina ušla u njihov sistem novcem, ne samo pomenutim šifriranim vatrozidima (firewall-om). Kina je snažno zainteresovana za američke operacije na svom teritoriju, ali kineski čelnici su sigurno u ove aktivnosti SAD uvezali trgovačke ratove koje je započeo predsjednik Trump i njihove kontraobavještajne aktivnosti.

Ovo je još jedan razlog za prekid korektnih odnosa, do onih da obe strane ne startaju na prvu. Što se više povećava geoekonomski kontrast između Sjedinjenih Država i Kine, Kina će u SAD-u preduzeti snažnije akcije (poput onih mnogih kineskih studenata na sjevernoameričkim univerzitetima koji špijuniraju svoju zemlju porijekla), kao i "oštre" kontraobavještajne operacije. Ono, da neki lideri Centralne obavještajne agencije SAD-a strahuju djelomično je tačno: Kina je sad u fazi Hladnog rata sa Sjedinjenim Državama kako bi je na kraju izbacila iz društva imperijalne globalne sile.

Malo je vjerovatno, da kineski čelnici misle da mogu oslabiti američku moć u kratkom vremenskom periodu: nema  blitzkrieg-a  tj. munjevitog rata koji može odlučiti, u kratkom nizu sukoba, čak i u prigušenom svijetu inteligencije (obavještajnom ratu) ili u malo bučnijem svijetu elektronskog rata, u kojem Kina definitivno pobjeđuje. To bi bilo nesmotreno. SAD ne znaju da Kinezi uopšte nisu toliko ljuti jer su tradicionalno strpljivi i metodični. Očito je da obe strane moraju dobro razumjeti da velike sile-ako moraju nestati, to čine kroz vijekove, uvijek mnogo sporije nego što su porasle u dobrim sretnim vremenima. Naravno, čak se i tradicije računaju u svijetu inteligencije (obavještajne službe).

Sjedinjene Države su područje tehnologije, u kojem Amerikanac, dobar Amerikanac, (a ne ružan Amerikanac poput onog koji je opisao britanski pisac i bivši obavještajac iz II sv. rata, Graham Greene, koji je nazvao svoj roman  The  Quiet American), slijepo vjeruje. Ružne i dobre su vjerovatno obe strane istog novčića. Tradicija kineske obavještajne službe je takođe izvrsna u tehnologiji, ali ne zaboravlja drevna pravila moći i rata shodno hiljadugodišnjoj kulturi.

Kada su neke prebejgle osobe iz KGB-a poslane u neke američke vojne akademije, bili su iznenađeni što u knjižarama ne postoje klasici istočnjačkih ratnih misli i strategija kao što su:  Trideset šest stratagemaLiezi, kao i vojna rasprava Sun Zu-a o Umijeću ratovanja. Previše je tehnologije u Sjedinjenim Državama, a ponekad i određenih sklonosti konceptualnom hiper-pojednostavljenju naspram premalo američke istorije i znanja o strukturi stvarne moći koja je, kada je doista moćna tajna.

Kina ne zaostaje u području tehnologije. Trebamo se prisjetiti hakiranja više od 30 kompanija među najvažnijim u Americi, uključujući Apple i Amazon, sa modifikovanim čipom. Silikonska dolina je sada puna špijuna koji rade za kinesku vladu zbog novca ili drugih razloga. Prema mišljenju mnogih oficira Oružanih snaga, sve američke vojne mreže su u opasnosti.

CIA je takođe uspješno provela neke operacije na kineskom teritoriju, ponekad prisiljavajući Kineze da se odreknu svojih elektronskih tehnika špijunaže, a takođe koriste kineske obavještajne agente. Šta mogu učiniti da zaustave, uspore i stave u prihvatljivu poziciju "sigurnost i poslovanje kao i obično" umjesto ove krizu između Kine i Sjedinjenih Država, koja je, osim trgovačkih ratova, još uvijek samo rat između obavještajnih službi?  Prvo rješenje moglo biti bi opsežna i univerzalna obostrana zaštita, koju treba postići i potpisati što je prije moguće, radi zaštite osjetljivog intelektualnog vlasništva.

Trenutno se trgovinske tajne i patenti stiču ne sa starim obrnutim inženjeringom, već sa pokretanjem IT napada na kompanije, pa čak i na advokatske kompanije koje rade na propisima i zaštite. Iako je, kao što je poznato, Kina sada globalni proizvođač softvera, bilo bi racionalno da se čak i Kina prilagodi novoj, strožoj i sigurnijoj međunarodnoj regulaciji IP-a i mreža.

Može se dogovoriti i međunarodni sporazum o web adresama i mrežnoj bezbjednosti koji mogu organizovati velike kompanije koje djeluju u tom sektoru, a koje su sve zainteresovane za postizanje višeg nivoa bezbjednosti. Zakon o tajnosti izuma iz SAD-a datira iz 1951. i prestar je za tehnologije koje bi trebalo štititi. Tim više on nije dio lanca obavještajnih službi SAD-a. Američke velike kompanije se sve više oslanjaju na međunarodne zakone za zaštitu industrijskih podataka, često izlazeći iz sjevernoameričkog pravosudnog sistema. Ovo je još jedan "gap" koji Sjedinjene Države moraju ispuniti što je prije moguće. Sada i američka vojska može kontrolisati patente, čak i kada su u potpunosti razvijeni u civilnoj sferi. To je dobra stvar, ali zakon je jedna stvar, a kontraobaviještajni posao je druga.

Međutim, web je bio i uvijek će biti široko rasprostranjen: Google, pogotovo, koristi oko 70% svih internetskih operatora u svijetu i nikada nije skrivao želju da američki patentni sustav bude "slab" što je više moguće. Google sam želi prodati poslovne tajne po niskoj cijeni i možda brzo i zadržati svoje tajne. Klasični slučaj paradoksa stvorenog tehnologijom koja ne nalazi pravnu mrežu pogodnu za regulaciju. Google-ovo ponašanje i pored toga što su Google i Vašington potpisali nedavno stratešku saradnju čime je Google dopunio svoj budžet sa nekoliko milijardi dolara nije promjenjeno.

Kina se pridržava svih međunarodnih propisa o intelektualnom vlasništvu, ali i u Kini, upravo složenost i neizbježna arhaična priroda pravila u poređenju sa brzinom tehnologije koja je nametnula spomenutu "široku mrežu" za zaštitu patenata Kine. Zato je potrebna tehničko-pravna i bilateralna konferencija između Kine i Sjedinjenih Država, sa ciljem regulisanja specifičnih potreba zaštite osjetljivih podataka.

Internetska korporacija za dodjeljivanje imena i brojeva (ICANN), kalifornijska organizacija koja je od strane američke vlade dobila internetski "izvorni kod", još uvijek je uključena u kalifornijski zakon, iako je izvorni kod sada  tajna, a bivši predsjednik Obama odlučio je da sa njim ne upravlja samo ICANN. Zato je ICANN još uvijek struktura koja je odgovorna samo za "otvaranje" mreže, kao i za širenje i "transparentnost". Web, međutim, ali nedostaje struktura koja kontroliše bezbjednost podataka, pouzdanost i efikasnost.

Za svaku "transparentnost", slijedi pravilo bezbjednosti i kontrole. Ako sistem zaštite intelektualnog vlasništva ne uspije, cijeli savremeni svijet neće uspjeti. Stoga bismo mogli razmisliti o osnivanju agencije, uz podrškom velikih sila, agencijom koja može ukloniti ili izvijestiti o poslovnim i državnim tajnama u realnom vremenu o svim mrežama.

Transfer tehnologija i Kineski studenti

 

U avgustu 2015. godine, student elektrotehnike u Čikagu je poslao e-mail na kineskom pod nazivom "Srednjoročna test pitanja". Više od dvije godine kasnije, e-mail će se pojaviti u istrazi FBI-a u južnom okrugu Ohaja, u kojoj je bio osumnjičeni kineski obavještajac, za koji vlasti vjeruju da pokušava nabaviti tehničke informacije od proizvođača.

Identifikovali su pisca e-maila kao Ji Chaokun, kineski student koji će se prijaviti u rezervni sastav vojske SAD-a. Njegova e-mail adresa, kažu, nije imala nikakve veze sa ispitima.

Umjesto toga, po uputstvima visokog zvaničnika kineske obavještajne službe, Đi je navodno priložio pozadinske izvještaje o osam pojedinaca sa sjedištem u SAD-u, koje je Peking mogao usmjeriti na potencijalne regrutacije kao špijune, prema federalnoj krivičnoj prijavi.

Osam-naturalizovanih američkih državljana porijeklom iz Tajvana ili Kine, radilo je u nauci i tehnologiji. Sedam je radilo za, ili su  nedavno penzionisani od američkih vojnih izvođača. U tužbi se navodi da su svi oni shvaćeni kao bogati ciljevi za novi oblik špijunaže koju je Kina agresivno pokušavala osvojiti tihi rat protiv SAD zbog informacija i globalnog uticaja.

Ako se vratimo na kineskog muškarca Đi-a u SAD zbog navodnog ponašanja "kao ilegalnog agenta" Kine, je uhapšen u septembru prošle godine i optužen za "nelegalno djelovanje" u pravcu "visokog obaveštajnog oficira" pokrajinskog odjeljenja Ministarstva državne bezbjednosti, vodeće kineske agencije za špijunažu u to vrijeme.

On je formalno optužen od strane velike porote te se pojavio na federalnom sudu u Čikagu i izjasnio se da nije kriv, prema riječima  Josepha Fitzpatricka, glasnogovornika američkog tužilaštva u Čikagu. On će do pojave pred sudom ostati u pritvoru, rekao je Fitzpatrick.

Iako Ji nije osuđen, okolnosti koje su izložene u njegovom slučaju pokazuju kako Kina sve češće koristi ljude iz svih društvenih slojeva, kažu sadašnji i bivši američki obavještajci.

Peking se oslanja na kineske naučnike, poslovne ljude i studente kao što je Ji - jedan od otprilike 350.000 ljudi iz Kine koji svake godine studiraju u SAD, da bi dobili pristup svemu i svačemu na američkim univerzitetima i kompanijama koje su od interesa za Peking. sadašnje i bivše američke obavještajne službenike, zakonodavce i nekoliko stručnjaka.

Sama veličina kineske studentske populacije na američkim univerzitetima predstavlja veliki izazov za policijske i obaveštajne agencije zadužene za uspostavljanje neophodne ravnoteže između zaštite američkog otvorenog akademskog okruženja i ublažavanja rizika za nacionalnu bezbjednost. Iako ostaje nejasno koliko je ovih studenata na radaru zakona, sadašnji i bivši obavještajci su izjavili da su svi na neki način vezani za kinesku vladu, čak i ako velika većina nije poslana u SAD špijunirati.

To je dio upornog, agresivnog kineskog napora da se potkopaju američke industrije, ukradu američke tajne i na kraju smanji američki uticaj u svijetu kako bi Peking mogao da unaprijedi svoj program, rekli su američki zvaničnici, analitičari i stručnjaci.

Direktor CIA-e Gina Haspel upozorila je prošle godine da Kina namjerava "smanjiti američki uticaj kako bi unaprijedila svoje ciljeve".

Kineski navodni pristup špijunaži preuzima dodatnu hitnost kao veze između Pekinga i Vašingtona zbog trgovinskih razlika, kibernetičkih napada i neslaganja oko vojnog uticaja u Aziji.

Ocjena neimenovanog CIA zvaničnika glasi: Kina želi da zamjeni SAD kao svjetsku supersilu te ocjenjuje da će kineske obaveštajne službe iskoristiti otvorenost američkog društva, posebno akademske zajednice i naučne zajednice, koristeći različite načine, navodi se u obaveštajnom izveštaju.

Problem je sa kineskom vladom, a ne sa samim studentima, rekao je jedan američki zvaničnik, dodajući da pitanje kontraobaveštajne službe obezbeđuje da ti pojedinci dolaze u SAD u legitimne svrhe i to na način kojim se izbjegavaju stereotipi. "Želimo da budemo u mogućnosti da iskoristimo taj bazen talenata i da ih ne izgubimo u Kini", rekao je zvaničnik.

"Ne postoji poređenje sa širinom i obimom kineske pretnje sa kojom se Amerika danas suočava, jer aktivno nastoje da zamjene SAD na globalnom nivou," izjavio je republikanski senator Marco Rubio sa Floride, ukazujući da su Rusija i Kina preduzele slične pristupe dolazi do netradicionalne špijunaže.

Više od jedne decenije, američki zvaničnici za sprovođenje zakona i obaveštajne službe podigli su unutrašnju zabrinutost zbog toga što američki univerziteti postaju meki ciljevi za strane obaveštajne službe koje koriste studente i osoblje za pristup novim tehnologijama, tvrde višestruki bivši američki zvaničnici.

Međutim, posljednjih mjeseci, visoki zvaničnici izrazili su obnovljeni osjećaj hitnosti u rješavanju tog pitanja i nastojali su povećati javnu svijest naglašavajući prijetnju tokom svjedočenja Kongresa i govoreći na raznim forumima o bezbjednosti.

Dok američki zvaničnici naglašavaju da vjeruju da je velika većina kineskih studenata ovde iz legitimnih razloga, oni su takođe jasno stavili do znanja da se Trump-ova administracija i dalje bori sa kontraobavještajnim problemima koje predstavljaju strani agenti koji žele da iskoriste ranjivosti u akademskim institucijama.

Umjesto da obučeni špijuni pokušaju da se infiltriraju u američke univerzitete i poslovne subjekte, kineske obaveštajne službe strateški koriste članove svoje studentske populacije da djeluju kao "agenti za pristup" ili "tajni uticaj", kaže Joe Augustin, bivši oficir CIA-e koji iz prve ruke pozna aktivnosti Kineskih studenata iz njegovog vremena u agenciji.

Stvaranje ovog stepena razdvajanja omogućava kineskoj vladi da održi određeno poricanje ako operacija postane izložena, rekao je Augustin.

"Svake godine ovde dozvoljavamo dolazak 350.000 kineskih studenata", rekao je Villiam Evanina, direktor Nacionalnog centra za kontraobaveštajne poslove i bezbjednost, tokom aprila prošle godine na konferenciji u Aspen Institutu. "To je mnogo. Imamo veoma liberalnu viznu politiku za njih. Devedeset devet posto devet odsto studenata je ovdje legitimno i radi izvrsna istraživanja i pomaže globalnu ekonomiju. Ali to je alat koji kineska vlada koristi za olakšati nečastne aktivnosti ovdje u SAD. "

Kineski studenti sada predstavljaju najveće strano studentsko tijelo u SAD-u, prema podacima Instituta za međunarodno obrazovanje. Zvaničnici američke obavještajne službe primijetili su stalni porast broja kineskih studenata koji svake godine ulaze u zemlju i svjesni su izazova povezanih s tim trendom. Zajedno sa sajber-intrusionom (detektovanje sajber napada) i strateškim ulaganjem u američke kompanije, visoki američki obavještajci su nedavno izjavili da Kina ulazi u svoju mrežu studenata kako bi smanjila vrijeme potrebno za sticanje određenih sposobnosti.

SAD i Kina su se odlučile na međusobnu akciju kako se tenzije povećavaju

"U svijetu u kome je tehnologija dostupna, gde mi obučavamo njihove naučnike i inženjere, a njihovi naučnici i inženjeri su već bili dobri sami po sebi, mi samo činimo da oni ne moraju da rade za istu količinu vremena da bi dobili mogućnosti koji će nas nadmetati ili testirati “, rekao je visoki zvaničnik u kancelariji direktora Nacionalne obavještajne službe, Dan Coats.

Kineska vlada je snažno odbacila te optužbe, tvrdeći da su ukorenjene u rasizmu i markartizmu. Kineski državni mediji su istakli nekoliko slučajeva visokog profila pogrešno optuženih kinesko-američkih naučnika kako bi poduprli vladine tvrdnje da su američke zabrinutosti u velikoj mjeri precjenjene.

"Takve izjave su potpuno neistinite i praćene skrivenim motivima. Razmene između ljudi čine osnovu za promovisanje kinesko-američke saradnje u svim oblastima, što je u zajedničkom interesu oba naroda", kazalo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.”

"Nadamo se da će relevantne agencije i ljudi u SAD-u ispravno promatrati i aktivno promovisati međusobnu razmjenu ljudi između Kine i SAD-a i stvoriti bolje uvjete za bilateralnu saradnju i razmjenu u svim oblastima - umjesto da rade suprotno" dodano je u izjavi.

Većina Kineza dolaze samo da uče

Ali rješavanje tog problema je teško s obzirom na veliku populaciju kineskih studenata koja se svake godine šalje u SAD. "Mi bez sumnje znamo da kad god diplomant iz Kine dođe u SAD, oni se obaveštavaju kada odu i obaveste ih kada se vrate", kaže Augustin, bivši oficir CIA-e.

"Oni ne dolaze samo da špijuniraju ... oni dolaze ovamo da uče i mnogo toga je legitimno", rekao je Augustin. "Ali u mom umu nema sumnje, u zavisnosti od toga gde se nalaze i šta rade, da oni imaju ulogu za svoju vladu."

U slučaju Ji, prvo mu je pristupio jedan kineski obaveštajac koji je, u početku, koristio lažni identitet, prema specijalnom agentu FBI Endruu Mekkeju, koji je podneo krivičnu prijavu protiv Ji-a u američkom Okružnom sudu u Čikagu.

Žalba tereti Ji-a za jednu tačku svjesnog postupanja u SAD-u kao agenta strane vlade bez prethodnog obavještenja državnom tužiocu. Ji je pritvoren od hapšenja, kaže njegov advokat. Kao i hiljade kineskih državljana koji svake godine dolaze u SAD, Ji je ušao u zemlju na F1 vizu - koja se koristi za strane studente u akademskim programima.

Navodeći imigracione zapise, u žalbi se navodi da je Jijev cilj, kada je sletio u Čikagu u avgustu 2013. godine, bio da studira elektrotehniku na Tehnološkom institutu u Ilinoisu, gdje je na kraju položio magisterij. Ji-ju se obratio visoki zvaničnik kineske obavještajne službe, koji se predstavio kao profesor na Univerzitetu za aeronautiku i astronautiku u Nanjingu. Ji, koji je tada imao 27 godina, na kraju je shvatio ko je taj zvaničnik i njegove kolege zaista, prema krivičnoj prijavi.

Ipak, sudski dokumenti kažu da će im dati pozadinske izvještaje o drugim kineskim civilima koji žive u SAD-u i koji bi mogli biti pod pritiskom da budu špijuni-u ovom slučaju, u strateški kritičnim američkim industrijama vazduhoplovstva i tehnologije. A oni bi lagali američkim zvaničnicima o tome, prema žalbi koju su podnijeli istražitelji FBI-a.

U svom odgovoru, kineska vlada nije komentarisala trenutni status slučaja Ji-(Dži).

Međutim, u septembru, pi-ar kineskog ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang je izjavio da je "nesvjestan situacije" kada je upitan za Ji-ovo hapšenje tokom brifinga.

Prema pritužbi, agenti FBI-a otkrili su oko 36 tekstualnih poruka na jednom (I Cloud računu) koji su Ji i obaveštajni službenici navodno razmijenili između decembra 2013. i jula 2015. U 2016. godini, nakon što je diplomirao, Ji se prijavio u rezervni sastav vojske SAD-a u okviru programa strani državljani mogu biti regrutovani ako se njihove vještine smatraju "vitalnim za nacionalni interes".

U okviru svog intervjua za vojsku i njegove aplikacije za bezbjednosnu proveru, Jia su pitali da li je imao kontakte sa stranim bezbjednosnim službama? navodi se u žalbi. On je odgovorio "ne".

Vašington post je ranije saopštio da je Ji-ev slučaj povezan sa optužnicom kineskog obaveštajnog službenika po imenu Ksu Ianjun.

Ksuova optužnica je otpečaćena u oktobru nakon što je uhapšen u Belgiji zbog navodne krađe trgovačkih tajni američkih avio-kompanija. On je prvi kineski obaveštajac koji je izručen za krivično gonjenje u SAD. On se izjasnio da nije kriv.

Kompleksan kontraobaveštajni izazov

Direktor FBI-a Christofer Vrei (Christopher A. Wray) u prošloj godini 2018. je pokušao da se više puta fokusira na prijetnju Kine i njeno korištenje stranih studenata na američkim univerzitetima da pokušaju dobiti pristup osjetljivim vojnim i civilnim istraživanjima.

"Oni eksploatišu veoma otvoreno istraživanje i razvojno okruženje koje imamo", rekao je Vrei na saslušanju Komiteta za obavještajne poslove Senata prošle godine, izražavajući zabrinutost da akademski zvaničnici ne shvataju prijetnju iz Kine dovoljno ozbiljno.

Međutim, u utorak je Vrei rekao zastupnicima Senata da je vidio razloge za optimizam.

"Jedna od stvari o kojoj sam najviše ohrabren u inače mračnom pejzažu je stepen do kog se-kao što je direktor Coats aludirao-američke kompanije se bude, američki univerziteti se bude, naši strani partneri se bude gore, rekao je Vrei.

Ipak, ovo pitanje i dalje predstavlja složen kontraobavještajni izazov za SAD, jer su međunarodni programi razmjene uglavnom odigrali pozitivnu ulogu u podsticanju boljih odnosa sa Kinom, prema nedavnoj studiji Hoover instituta. "Kineski studenti su pomogli da se diversifikuje sastav američkih studentskih tijela, oni često doprinose pozitivnosti u učionici i napravili su stvaran doprinos zajedničkim istraživačkim projektima između fakulteta", navodi se u izvještaju.

Kinezi su poznati po tome što se pozivaju na nacionalizam i lojalnost svojih građana da ih prisiljavaju da sprovode činove špijunaže, kažu zakonodavci i zvaničnici obaveštajne službe. Senator Mark Vorner iz Virdžinije, vodeći demokrat u Komitetu za obaveštajne poslove Senata, naglasio je da je važno prepoznati "da kineska vlada ima ogromnu moć nad svojim građanima".

"U Kini samo vlada može odobriti nekome dozvolu da napusti zemlju kako bi studirala ili radila u Sjedinjenim Državama i vidjeli smo da kineska vlada koristi svoju moć nad svojim građanima da bi, u nekim slučajevima, ohrabrili te građane da učine naučne radnje ili industrijsku špijunažu u korist kineske vlade “, rekao je Vorner.

Vladajuća Komunistička partija u Kini pojačala je kontrolu nad svim aspektima kineskog društva, uključujući akademsku zajednicu, pod predsjednikom Ksi Jinpingom, koji je rutinski rekao da "Partija ostvaruje sveukupno vođstvo nad svim područjima djelovanja u svim dijelovima zemlje".

Stejt department je razmotrio primjenu strožijih mjera provjere za podnosioce zahtjeva za vizu F1 kao što je Ji, u pokušaju da se pozabavi ovim problemom, rekli su zvaničnici administracije, iako detalji tog plana ostaju nejasni.

Trampova administracija je takođe insistirala na tome da svaki trgovinski sporazum sa Kinom mora da se bavi zabrinutošću oko korišćenja tajnih operacija u Pekingu da bi ukrala američke vladine tajne i intelektualnu imovinu koja pripada američkim privatnim preduzećima.

Uoči sastanka predsjednika Donalda Trampa sa Ksi-jem u Buenos Airesu, vodeći američki trgovinski pregovarač objavio je izvještaj na 50 stranica koji pokazuje da je Peking učinio malo da popravi nepoštenu politiku i da je nastavio da vodi i podržava ekonomsku špijunažu koja je ukrala trilione dolara u intelektualnoj svojini.

Trampova administracija je izjavila da su ogromni talasi tarifa koje je pljusnuo na kinesku robu dio napora da se spriječi Peking da nepravedno primi američku tehnologiju.

Tramp-Ksi: 'Nešto se mora učiniti' u vezi Sjeverne Koreje

Prije objavljivanja Nacionalne obaveštajne strategije, Kancelarija direktora Nacionalne obaveštajne službe izdala je nova upozorenja i informacije tehnologijama i vazduhoplovnim kompanijama za koje se veruje da su mete da pomognu privatnom sektoru da se zaštiti od rastućih pretnji od strane stranih obaveštajnih entiteta i drugih protivnika.

Američki službenik za obavještajne poslove izjavio je da američke kompanije moraju biti oprezne prema rastućoj prijetnji. "Bilo da je riječ o stranom državljaninu, studentu, biznismenu ili putem kiber sredstava, kompanije moraju znati da su protiv nacija koje žele njihove informacije", rekao je zvaničnik.

Američke vlasti takođe preduzimaju radnje samo nakon izdavanja upozorenja. Od avgusta 2017. godine, Ministarstvo pravde je optužilo nekoliko pojedinaca i korporacija za optužbe vezane za ekonomsku špijunažu i krađu intelektualne svojine, pretežno u sektoru vazduhoplovstva i visokih tehnologija.

Optužnica iz oktobra 2018. godine optužila je dva kineska obaveštajna službenika za pokušaj hakovanja i infiltriranja u privatne kompanije u toku pet godina u pokušaju krađe tehnologije. Optužnica je takođe bila usmjerena na šest navoda o plaćenim hakerima, dva oficira koji su kineski državljani, koje je zaposlila francuska kompanija za vazduhoplovstvo.  Oni su policiji navodno rekli da žele da dobiju informacije o turboelisnom motoru razvijenom u partnerstvu sa avionom iz SAD-a. Dva kineska obaveštajna oficira optužena su za krađu američkih planova za mlazne motore:

Kineska vlada nije odgovorila na komentar na ovaj slučaj, ali u oktobru, portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova  Lu Kang odbacio je optužbe kao "čistu izmišljotinu i potpuno izmišljenu" na pitanje o navodima. Prije toga, u septembru, američke vlasti su uhapsile Dži-ja zbog navodnog špijuniranja u ime Pekinga.

Andrew McCabe i FBI su koristili naloge za pretresanje e-poruka i tekstova koji su korišteni za sastavljanje onoga što oni tvrde da je priča o tome kako je Ji bio namamljen i eksploatisan od strane njegovih kineskih spymastera.

Poslali su agenta na tajnom zadatku koji se pretvarao da ga je kineska obavještajna služba uputila da se sastane sa Ji nakon što je uhapšen jedan od navodnih vodiča učenika.

Video i audio snimci su snimili da je Ji rekao tajnom agentu FBI-a da zna da je pomagao "poverljivoj jedinici" vlade, tačno one akcije koje je demantovao u svojim intervjuima za studentsku vizu i njegov ulazak u američku vojsku prema Programu rezervnog sastava, prema žalbi. "Ji je posebno negirao da je imao kontakte sa stranom vladom u proteklih sedam godina", saopštilo je Ministarstvo pravde u saopštenju za štampu, pozivajući se na žalbu.

Američko i kinesko nepovjerenje prijeti internetu

Američko-kineski odnosi također su zategnuti ekonomskim turbulencijama i događajima u Južnom kineskom moru. Kina je nedavno optužena da stoji iza masovnog hakiranja javnih podataka u SAD-u. Šef američke obavještajne službe priznaje da bi Amerika vjerojatno učinila isto.

Kineski predsjednik Xi Jinping je bio u Washingtonu septembra 2015.- i to nije izgledalo kao ugodan posjet. Napetosti rastu na nekoliko frontova: globalni uticaj kineskog tržišta ; izgradnja ostrva u Južnom kineskom moru; i taj uporni problem u odnosima između SAD-a i Kine, kibernetička bezbjednost.

Kineske dionice produljuju petodnevni niz gubitaka: Kenneth Rogoff: Kina ima recesije "kao i svi drugi" Kineske dionice ponovno su pale u srijedu uprkos novom krugu poticajnih mjera od središnje vlade.

Nakon što je potrošio otprilike polovinu trgovanja na pozitivnom teritoriju, referentna vrijednost Shanghai Composite zatvorena je za 1,3%. Trgovanje je bilo nestabilnije na manjem kineskom Shenzhen Compositeu, koji je izgubio više od 3%.

Nakon zatvaranja tržišta, Narodna banka Kine je saopštila kako je komercijalnim bankama osigurala 140 milijardi juana (21,8 milijardi dolara) šestodnevnih kredita. Središnja banka pokrenula je ove tzv. Kratkoročne operacije likvidnosti, a posljednje takve kredite je osigurala u februaru.

Mjera poticaja uslijedila je nakon odluke središnje banke o smanjenju ključnih kamatnih stopa u nastojanju da podrži ekonomiju. Središnja banka takođe je saopštila kako će od velikih banaka zahtijevati da zadrže manje sredstava u rezervama počevši od početka septembra 2019., što bi trebalo potaknuti aktivnosti tako što će bankama olakšati posuđivanje novca.

Ovaj potez uslijedio je nakon dramatičnog pada zaliha koji je pretrpio ranije ove nedelje. Shanghai Composite je izgubio više od 15% svoje vrijednosti, produžujući dugoročni pad koji je izbrisao sve dobitke ostvarene ove godine.

U Japanu se Nikkei zatvorio sa dobiti od 3,2%. Australski ASX All Ordinaries povećao se za 0,7%, a Seoulski KOSPI Composite povećao se za 2,6%.

Burne situacije u Aziji dolaze nakon divljeg utorka za američke dionice. Nakon što je Dow porastao 442 boda u ranom trgovanju, dobici su se pretvorili u gubitke do kraja sjednice, što je najnoviji znak anksioznosti ulagača.

Na tržištu se i dalje odvijaju tri faktora:

  1. Zabrinutost da se kineska ekonomija usporava brže nego što su analitičari očekivali, vjerovatno sa ciljem da se umanji ekonomsku atraktivnost Kine.
  2. Neizvjesnost kada će američke Federalne rezerve povećati svoju referentnu kamatnu stopu.
  3. Učinak pretjerano jeftine nafte, sada se trguje ispod 40 dolara, što je najniža tačka u više od šest godina.

Masovno kršenje podataka u Uredu za upravljanje osobljem SAD-a (OPM) učinilo je naslove svojom veličinom. Ciljanje podataka za gotovo 22 miliona ljudi nazvano je najgora povreda ličnih podataka koje drži vlada u povijesti SAD-a.

Prijašnji američki direktor Nacionalne obavještajne službe  James Clapper je rekao da je Kina "vodeći osumnjičeni" za kršenje zakona, iako bi, ako bi se stvari okrenule, Sjedinjene Države bi izvršile sličan napad na Kinu: "Da smo imali priliku učiniti istu stvar, vjerojatno bismo to i učinili.

 Poštena igra

US kiber odbrana je pala. U eri digitalnog rata "špijuna protiv špijuna", kiber-kršenje vladinih podataka često se smatra poštenom igrom.

Cyber ​​špijunaža je postala tako očekivana realnost u geopolitici da je američki tadašnji državni sekretar John Kerry nedavno priznao da je "vrlo vjerovatno" da Kina-zajedno sa Rusijom-čita njegove e-mailove.

Ali to nije slučaj s korporacijskom špijunažom.

SAD guraju jače-mnogo težu odbranu- protiv krađe podataka kompanija i poslovnih tajni. "Tu je daleko čvršća odbrana i to je linija koju SAD pokušava izvući -" U redu je špijunirati vlade, svi to rade. Nije u redu špijunirati tajne kompanija ", izjavio je šef ureda Washington Post-a u Pekingu Simon Denyer. Kakve korporativne podatke slijedi Kina?

"Poslovne tajne, to mogu biti poslovni planovi, marketinški planovi, sve varira. Vidjeli smo mnoge, mnoge industrije usmjerene", rekao je Wias Issa, viši direktor kompanije za računarsku sigurnost Fire Eye, Azije i Pacifika.

Prije dvije godine, Mandiant-sada u kompaniji Fire Eye-objavio je značajan izvještaj koji je pratio kiber napade protiv 140 američkih kompanija, u 20 industrija, do tajne kineske vojne jedinice.

Mandiant je otkrio ono što se tvrdi da je široko rasprostranjena kineska krađa poslovnih tajni-što je praksa koju bi Peking mogao racionalizirati kao pitanje državne sigurnosti.

Kina špijunira američke tehnološke tajne 

"Privreda je toliko važna za legitimitet komunističke partije da je, na pr., špijuniranje radi dobijanja koristi od državnih kompanija dio državne vladine strategije", rekao je Denyer.

Prema toj analizi, Kina hakira američke kompanije kako bi ojačala svoju ekonomiju i stranku. Međutim, ta jednačina ne odgovara dobro naučnici Univerziteta Peking Zha Daojiong, koja vjeruje da krađa internetom ne bi smjela biti kraći put za privredni rast.

"Špijuniranje je možda dio svijeta za kompaniju koja bi mogla usporiti napredak, ali za mene kao naučnika ako imam priliku informisati političku raspravu unutar Kine, to nije takozvani gubitak lica, to nije potraga za rastom BDP-a i troškovima, da li želite ili ne želite imati društvo lopova. "

 

I Kina je žrtva

Kineske vlasti dugo su nazvale hakiranje neosnovanim optužbama i jako naglašavaju kako je ona također žrtva internetskih napada-ali više na polju diplomatske špijunaže, za razliku od krađe tehnologije korporacija. Kako obe strane razgovaraju jedna o drugoj po pitanju visokog udjela cybersecuritya, Zha preporučuje ponovno uspostavljanje odnosa u obliku postavljanja novog zajedničkog cyber cilja.

"Kada su se gospodin Xi i gospodin Obama sastali u septembru 2015, trebali su zajednički najaviti rad na uspostavljanju radne grupe za definisanje kibernetičkog kriminala i pronalaženje načina saradnje u borbi protiv kibernetičkog kriminala. “Mora postojati zajednički predlog onoga što nije prihvatljivo ponašanje ... poput bavljenja klimatskim promjenama."

Ciljanje dogovorenog skupa internetskih "komunikacionih pravila" je uzvišeni cilj, ali teško ga je bilo provesti u sezoni tadašnjih američkih predsjedničkih izbora. Kao i u prethodnim izbornim ciklusima, Kina se bori za praćenje kampanje.

O izgledima za američko-kineski sajber sporazum, Fire Eyeov funkcioner Issa nije bio pretjerano optimističan. "Nadam se da ćemo jednog dana stići tamo", rekao je.

"Dokle god postoje nacije, a ti narodi imaju različite interese, oni će nastaviti prikupljati obavještajne podatke jedni o drugima." Jer to je ono što zemlje rade. Špijuniraju jedni druge.

Ipak, američki zvaničnici kažu da rješavanje tog pitanja zahtijeva uvođenje delikatne ravnoteže i više od samog dosega.

"Uprkos aktivnom angažmanu sa akademskim krugovima, u industriji i široj javnosti o ovom pitanju, napori stranih protivnika da iskoriste američko pristupačno akademsko okruženje nastavlja da raste", rekao je Ew Priestap zakonodavcima, pomoćnik direktora FBI-evog kontraobavještajnog odjela 2015-2018,. "Naročito, kako se pristup Internetu, internetska eksploatacija, transnacionalna putovanja i tehnologije plaćanja razmnožavaju, tako se i opcije stranih protivnika koriste za iskorištavanje američkih škola za domaću dobit."

 

Reference

William C. Hannas, James Mulvenon, Anna B. Puglisi, (2013). Chinese Industrial Espionage: Technology Acquisition and Military Modernisation, by Routledge, Milton Park, Abington,

Clausewitz, Carl Von, (2010). On War: Book OnePrinceton University Press.

Defang, He, (2006). As for Indigenous Innovation, Information Should Go Ahead of Rest. China Information Review,

Eftimiades, Nicholas. Chinese Intelligence Operations. 1994.

Friedberg, Aaron and Ross, Robert. Here Be Dragons. The National Interest, 2009.

Hannas, William, et al. Chinese Industrial Espionage. Routledge, 2013.

Huo and Wang. Sources and Methods of Obtaining National Defense Science and Technology Intelligence. Kexue Jishu Wenxuan Publishing Co., 1991.

Himmelmen, Jeff. A Game of Shark and Minnow. New York Times Magazine, 2013. Web. 23 February 2014.

Overend, William. China Seen Using Close U.S. Ties for Espionage. Los Angeles Times, 20 November 1988.

U.S. intelligence officials say China is using students studying in the U.S. to steal secrets. CNN na https://thehill.com/policy/international/china/428181-us-intelligence-accuses-china-of-usingstudent-spies-to-steal

 

Intelligence SAD warns Chinese espionage is using student spies to steal secrets,  https://kvoa.com/news/national-news/2019/02/02/us-intelligence-warns-china-is-using-studentspies-to-steal-secrets/

 

Cyber Warfare Conflict Mohan B. Gazula,  http://web.mit.edu/smadnick/www/wp/2017-10.pdf

 

Report considers how hacking, cyber-espionage, and the threat of cyberwarfare affect

U.S.-Chinese relations

https://www.foreignaffairs.com/reviews/capsule-review/cybersecurity-and-us-china-relations

 

Dvojica Kanađana-bivši diplomat Michael Kovrig i preduzetnik Michael Spavor- bili su zarobljeni od strane MSS-a zbog navodnog "ugrožavanja nacionalne bezbjednosti". 

https://globalnews.ca/news/4757792/china-confirms-detention-of-two-canadians/

China's spies are waging an intensifying espionage offensive against China's national security through gaining commercial, technological, and military secrets https://www.theatlantic.com/politics/archive/2019/08/inside-us-china-espionage-war/595747/

 

Chinese espionage is aimed at the preservation of China's national security through gaining commercial, technological, and military secrets

https://en.wikipedia.org/wiki/Chinese_intelligence_activity_abroad

 

The US justice department has announced charges of economic espionage against a suspected Chinese intelligence officer.

https://www.bbc.com/news/world-us-canada-45817714

 

A Chinese intelligence official was arrested in Belgium and extradited to the United States to face espionage charges, Justice

https://www.nytimes.com/2018/10/10/us/politics/china-spy-espionage-arrest.html

 

 

Killing C.I.A. Informants, China Crippled U.S. Spying Operations

https://www.nytimes.com/2017/05/20/world/asia/china-cia-spies-espionage.html

 

Can This High-Tech Product Sell Itself? https://hbr.org/1995/11/can-this-high-tech-product-sell-itself

 

Direktor FBI-a Christofer Vrei (Christopher A. Wray) u prošloj godini 2018. je pokušao da se više puta fokusira na prijetnju Kine i njeno korištenje stranih studenata. https://apnews.com/42e925d24c35470d85eefe7b5dc93671

 

FBI Urges Universities To Monitor Some Chinese Students And Scholars In The U.S.

https://www.npr.org/2019/06/28/728659124/fbi-urges-universities-to-monitor-some-chinesestudents-and-scholars-in-the-u-s

 

 FBI director addresses efforts by China to steal academic research and technology. Higher ed groups say they're taking the issue seriously.

https://www.insidehighered.com/news/2019/04/29/fbi-director-discusses-chinese-espionagethreat-us-academic-research

 

John Demers, the assistant attorney general in charge of national security, said the case was a “significant economic espionage matter” and was the latest proof that China is trying to steal information from American companies.

https://apnews.com/95d58154c0664f1f999e4d26781afefd

 

US and China are weaponising global trade networks

https://www.ft.com/content/a8ab8cd2-c99c-11e9-af46-b09e8bfe60c0

 

Why U.S. and China mistrust threatens the internet

https://edition.cnn.com/2015/08/26/asia/china-cybersecurity-stout/

 

The Tallinn Manual process, hosted by the NATO CCD COE,

https://ccdcoe.org/uploads/2018/10/InternationalCyberNorms_full_book.pdf

 

China has all rights to decide its way of regulating Internet based on its actual conditions and its cultural and historical traditions, and in line with rule of law and the common practice of countries.

https://chinarecentdevelopments.wordpress.com/2015/12/05/cyberhacking/

 

Cybersecurity: The glitch in the U.S.-China relationship

https://edition.cnn.com/2015/08/26/asia/china-cybersecurity-stout/

 

Forrester: FireEye Named the Leader in External Threat Intelligence Services https://www.fireeye.com/current-threats/threat-intelligence-reports.html

 

The NATO CCD COE series on national organisational models for ensuring cyber security https://ccdcoe.org/uploads/2018/10/CS_organisation_CHINA_092016_FINAL.pdf

 

Trenutno na sajtu

Ko je na mreži: 11 gostiju i nema prijavljenih članova